+ Početna

+ Home

+ POVEŽI, OBELEŽI

+ LINK IT MARK IT

+ AKTIVNOSTI

+ ACTIVITIES

+ PODRŠKA

+ SUPPORTED

+ KONTAKT

+ CONTACT

Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine

Bulevar Mihajla Pupina 9,
21000 Novi Sad, Srbija
Tel/fax: +381 (0)21 524 991
[email protected]

suluv.org

The Union of Associations of Fine Artists of Vojvodina

9 Bulevar Mihajla Pupina,
21000 Novi Sad, Serbia
Tel/phone: +381 (0)21 524 991
[email protected]

suluv.org

Poveži, obeleži (Link It, Mark It)

Poveži, obeleži (Link It, Mark It)

UČESNICI

Vladimir Frelih, Dragan Matić, Arjan Pregl, Danijel Babić, Selman Trtovac, Igor Friedrich Petković, Marjam Mohmadi (Maryam Mohammadi), Samson Ogiamien (Samson Ogiamien), Arif Kryeziu (Arif Kryeziu), Maviead Al Karam (Mawiead Al Karam), Zoe Guglielmi (Zoë Guglielmi)

U ponedeljak 21. februara u 19 časova, u Galeriji SULUV i Malom likovnom salonu (KCNS), je biće otvorena izložba u okviru projekta Poveži, obeleži (Link It, Mark It), u organizaciji Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine. Projekat je započet 2020. godine javnim diskusijama umetnika iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije i nastavlja se njihovom zajedničkom izložbom koja će biti postavljena u dve novosadske galerije.

OPIS

Projektom Poveži, obeleži (Link It, Mark It) pokrenut je specifičan proces međusobne povezanosti i integracije gostujućih i domaćih umetnika. Akcenat je na umrežavanju, međunarodnoj saradnji i razmeni umetničkih ideja i iskustava koja se odnose na period 90-tih u kontekstu umetničkog razvojnog puta. Osnovna ideja projekta Poveži, obeleži podrazumeva umetničko istraživanje prostornih, medijskih, društveno-političkih i socijalnih aspekata koji bi potom bili predstavljeni u umetničkom radu.

Koncept i tema projekta počivaju na terminu IZBRISANI, kojim se referiše na devedesete godine 20. veka i različite vidove diskriminacije kojima je država preko svojih institucija izlagala svoje civilno stanovništvo. Terminom izbrisani obuhvaćeni su različiti represivni postupci, diskriminacija na osnovu etničke, verske, polne, uzrasne, rasne, ekonomske i druge pripadnosti. Potiranje identiteta pojedinca ogledalo se u oduzimanju prava na državljanstvo, brisanju iz raznih evidencija, oduzimanju glasačkih prava, prinuđenosti na migracije, izbeglištvo, izgnanstvo, raseljavanje itd. U tom smislu tematski okvir projekta paralelno govori o izgubljenim identitetima i izgubljenim generacijama, koji se, po nekim analizama i istraživanjima, u najvećoj meri vezuju za osobe rođene na ovim prostorima između 1960. i 1985. godine. To su generacije koje su izgubile domovinu, mesto boravka, zaposlenje, imovinu, državljanstvo, lični i socijalni integritet, kojima su zakinuta osnovna ljudska prava, a koja bi Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, kao i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, trebalo da su im zagarantovana i nepovrediva. Ovi, uglavnom nenadoknadivi gubici podvlače i posebnu, iako manje priznatu posledicu – oduzetu mladost, kao i postefekte odrastanja i sazrevanja u specifičnim okolnostima koje su vladale tokom 90-ih godina, a koji se u manjoj ili većoj meri ispoljavaju i danas. Svedočeći narušavanju osnovnih civilizacijskih načela, ove generacije su, usled raspada SFRJ i višegodišnjih ratnih sukoba, sankcija i ekonomske i kulturne izolacije, a kasnije i perioda tranzicije, obeležene kao generacije propuštene slučaju.

Kroz temu IZBRISANI naglašava se konkretni društveno-politički kontekst u kojem su tokom 90-ih profesionalno sazrevale generacije umetničkih stvaralaca, a njihova umetnička praksa vremenski i tematski poklapa se sa iskustvima i dešavanjima u pomenutom razdoblju i traje sve do danas. Koncept projekta otvara polje za nova istraživanja u kojem se kroz aktivizam, demokratizaciju i kulturu sećanja sagledavaju opšti problemi prostornih, vremenskih i društvenih okolnosti u regionu.

Projekat je uvršten u aplikacionu knjigu za Evropsku prestonicu kulture i realizuje se uz podršku Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“ u okviru programskog luka Seobe, a podržali su ga i Fondacija za otvoreno društvo, Srbija, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada i Austrijski kulturni forum.

Devedesete godine XX veka će ostati upamćene kao godine koje su promenile svet, kao ključni, prelomni period početka globalizacije i transformacije naše ljudske civilizacije. Od rušenja berlinskog zida, raspada SSSR-a i kraja Hladnog rata, pa do nastanka novih država i građanskog rata na prostoru bivše Jugoslavije, samo su neki od presudnih političkih događaja koji su promenili mapu Evrope. U isto vreme svi ovi događaji su pokrenuli proces migracija stanovništva, koje je usled novonastalih okolnosti bilo prinuđeno da socijalnu i ekonomsku sigurnost potraži širom Evrope i sveta. I dok se Evropa ujedinjavala, prostor istočne Evrope i Balkana se rasparčavao i prolazio kroz bolan i traumatičan proces tranzicije. Sa druge strane, devedesete će takođe ostati upamćene kao vreme kada se pojavio internet, period u kome smo sa analognog prešli na digitalan način funkcionisanja, što je kao krajnju konsekvencu prouzrokovalo radikalnu transformaciju društvenog i javnog konteksta. Ovo je bio početak globalizacije, jedno do tad neviđeno umrežavanje i povezivanje sveta putem novih tehnologija i medija, nova tehnološka revolucija koja je svet učinila manje nepoznatim i lako dostupnim, ali i daleko ranjivijim i podložnim ekonomskim, socijalnim, političkim i na kraju, ne manje važnim, klimatskim i ekološkim promenama koje danas i te kako osećamo.
Za generacije umetnika iz SFRJ koji su tokom osamdesetih i početkom devedesetih započinjali svoju profesionalnu karijeru, ovaj period je bio pun izazova koji su podrazumevali prilagođavanje i reagovanje na novonastale okolnosti. Od mirnog, relativno dobro organizovanog i uspostavljenog sistema, dobili smo haotičan svet i društva koja su svoje potrebe i prioritete podredila pre svega ratnim okolnostima. Rat, progoni, kriminal i grozničava pomama za novcem, tranzicija iz socijalističkog u surovi kapitalistički model, doneli su sa sobom mnogobrojne probleme i lomove u kojima su se izgubile čitave generacije ljudi.
Projekat LINK IT MARK IT se bavi problemom diskriminacije i izopštavanja koje su skoro sve države i njihove institucije sprovodile prema sopstvenom stanovništvu na prostoru bivše Jugoslavije. Društva su se polarizovala, a političari su shvatili da lakše mogu da upravljaju i manipulišu stanovništvom ako zaigraju na nacionalnu i versku kartu, stvarajući tako od dojučerašnjih komšija i prijatelja ljute neprijatelje. U vremenu kriza i velikih društvenih lomova, homogenizacija stanovništva po verskoj, nacionalnoj ili ideološkoj osnovi pre svega ima za cilj da skrene pažnju sa glavnih pitanja i problema, ali i da dodatno učvrsti položaj vlastima. Formiranje država po nacionalnom principu u praksi je značilo da sve one koji nisu kao vi, morate ili proterati ili jednostavno izbrisati. Izbrisano je na desetine hiljada ljudi, iz matičnih knjiga, biračkih spiskova i drugih državnih registara. Ovaj projekat se u svojoj osnovi bavi problemom i fenomenom brisanja, odnosno poništavanja identiteta pojedinca ili grupe koji se ne uklapaju u postojeći društveni i politički okvir. Izbrisani na taj način postaju neka vrsta apatrida, svojevrsne persone non grata u sopstvenim državama, samo zato što su drugačije nacionalne pripadnosti ili verske opredeljenosti. Šest umetnika iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Srbije – Dragan Matić, Vladimir Frelih, Danijel Babić, Arjan Pregl, Igor Friedrich Petković i Selman Trtovac razgovaraju jedni sa drugima i upoređuju sopstveno iskustvo odrastanja i življenja u bivšoj državi, školovanja i profesionalnog bavljenja umetničkim pozivom. Njihov razgovor je pokrenut u jednom teškom trenutku, podjednako izazovnom periodu kao onom sa početka devedesetih, u vremenu pandemije Covid 19 virusa kada se čitav svet u skoro maničnom strahu zatvorio i samoizolovao. Zbog svega ovoga, njihov zadatak je bio daleko teži i komplikovaniji, jer unatoč savremenim tehnologijama, umetnost i kolaborativni rad nastaju u neposrednom i slobodnom kontaktu, nesputani od bilo kakvih ograničenja i zabrana. Oni istražuju i preispituju između sebe šta znači biti izbrisan, diskriminisan, šta na kraju krajeva znači biti umetnik danas. Kako se boriti protiv nepravde, nevidljivosti, protiv dominantne struje, kako ostati i opstati u društvu.
Umetnici u dijalogu su već zreli ljudi u svojim kasnim četrdesetim i pedesetim godinama, prepuni životnog i profesionalnog iskustva, sa potencijalom da stvore svoje najbolje radove kao produkt znanja i „minulog rada“. Svako od njih je na sebi svojstven način, u sopstvenom maniru, predstavio radove koji su nastali kao produkt ovog dijaloga i razmene iskustava. Bilo da se radi o reagovanju na vrli novi svet u kome živimo, ili jednostavno istraživanje pojedinih likovnih i esteskih momenata u okviru crteža, slike, fotografije ili video rada, svi oni daju svoje autentično viđenje i odgovor na različite fenomene koje su usko povezane sa temom projekta. Arijan Pregl poziva posetioce da ostave svoj trag u galeriji, da urade intervenciju na zidu i time doprinesi dijalogu, što predstavlja jedan participativan gest koji proširuje obim i sam format izložbe, uključujući publiku kao aktera i koautora rada. Dragan Matić i Vladimir Frelih zajednički potpisuju rad koji se sastoji od nekoliko light box-ova na kojima su prikazane digitalne fotografije nastale njihovom zajedničkom akcijom koja predstavlja ironičan, kritički osvrt na određene društvene fenomene i ponašanja. Danijel Babić prikazuje slike koje tematizuju upotrebu i korišćenje grafičkih simbola i piktograma u savremenoj komunikaciji, kako onoj štampanoj tako i onoj na internetu. Selman Trtovac izlaže crteže velikih formata koji su nastajali kao plod eksperimenata i njegovog istraživanja savremenog crteža kroz asocijativni i apstraktni pristup. Igor Friedrich Petković predstavlja savremene ikonografske panele smrti koji su sastavljeni od mnoštva detalja preuzetih sa različitih medija i, u kombinaciji sa video radom koji je urađen na petrovaradinskim obalama Dunava, stvara novu intrigantnu celinu.
Kao neka vrsta potpore i logičnog nastavka projekta, a u skladu sa temom i fenomenima koje on obrađuje, napravljen je poseban segment izložbe gde su pozvani umetnici kojima je zajedničko upravo migrantsko iskustvo. Ovaj drugi deo izložbe donosi radove umetnika u saradnji sa organizacijom Aporon 21 iz Graca i predstavlja umetnike Maryam Mohammadi, Samson Ogiamien, Arif Kryeziu, Mawiead Al Karam, Zoë Guglielmi. Iako dolaze sa različitih strana sveta, sa Balkana i Bliskog Istoka, iz Irana i Afrike, umetnici govore o istim stvarima – o odnosu sredine prema novopridošlim ljudima, o problemima integracije, nerazumevanja i nepoštovanja osnovnih ljudskih prava. Veoma emotivno i iskreno, svako u svom mediju, vizuelno i narativno oslikava sopstveno izbegličko iskustvo i situacije sa kojima se susretao. Od autobiografskog zapisa Arifa Kryeziu-a preko video rada odnosno snimka performansa Samsona Ogiamien-a koji se bavi neokolonijalnim diskursom, preko fotografija Maryam Mohammadi koje kombinuju prizore i stare i nove domovine, svi radovi nude neposredno lično izbegličko iskustvo.
Projekti i izložbe ovog tipa su značajni jer pored spajanja umetnika iz različitih sredina, nude mogućnost kolaborativnog rada, upoznavanja, razmene iskustava i priliku da se neposredno individualne poetike i pristup predstave u jednom širem kontekstu. Projekat i izložba predstavljaju umetnike koji kroz prizmu prošlih vremena kritički promatraju i komentarišu aktuelnu situaciju i trenutno stanju društva. Za razliku od nekih drugih sličnih projekata koji su bili usmereni samo na sebe i na individualna istraživanja, ovaj projekat je uključio i umetnike koji dolaze sa različitih strana, čije sopstveno migrantsko iskustvo dovoljno govori o autentičnosti i dobro odabranom pristupu. Takav pristup je rezultirao i kvalitetnim radovima, koji, svaki na svoj način, predstavljaju male istorije, male epopeje o predrasudama, borbi i želji da se putem umetnosti ispriča životna priča. Na kraju treba istaći da je sam format projekta i njegova realizacija veoma dobar primer saradnje udruženja umetnika i grada Novog Sada kao nosioca projekta NS2022.

Saša Janjić

Fondacija Novi Sad – Evropska prestonica kulture
Fondacija Novi Sad – Evropska prestonica kulture

Podrška

Grad Novi Sad, Gradska uprava za kulturu
Grad Novi Sad, Gradska uprava za kulturu

Podrška

Fondacija za otvoreno društvo, Srbija
Fondacija za otvoreno društvo, Srbija

Podrška

Austrijski kulturni forum
Austrijski kulturni forum

Podrška

APORON21
APORON21

Saradnja

Četvrta onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Četvrta onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Učesnici: Marjam Mohmadi (Maryam Mohammadi), Zoe Guglielmi (Zoë Guglielmi), Arif Kryeziu (Arif Kryeziu), Maviead Al Karam (Mawiead Al Karam), Samson Ogiamien (Samson Ogiamien).
Moderator: Igor Fridrih Petković (Igor Friedrich Petković)

U petak 14. maja 2021, u 19 časova emitovan je javni razgovor umetnika: Marjam Mohmadi (Maryam Mohammadi), Zoe Guglielmi (Zoë Guglielmi), Arif Kryeziu (Arif Kryeziu), Maviead Al Karam (Mawiead Al Karam), Samson Ogiamien (Samson Ogiamien). Moderator diskusije: Igor Fridrih Petković (Igor Friedrich Petković), konceptualni i vizuelni umetnik, menadžer i istraživač u kulturi, Austrija.

4. aktivnost na projektu Link It, Mark It realizuje se u saradnji sa organizacijom APORON 21, Grac.

Diskusija IV / Uz preispitivanje društvenih događanja i njihovog uticaja na umetničko stvaralaštvo, otvorena je tema, globalnih migracija i pitanja kršenja ljudskih prava migranata i članova njihovih porodica, ugrožavanja života ili fizičkog integriteta, kao i problematike bekstva iz matične zemlje usled tamošnjih ratnih sukoba / ekonomske nesigurnosti, kao i pitanje refleksije tih zbivanja na savremenu umetnost.

Kroz temu IZBRISAN otvoreno je pitanje savremenih seoba širokih razmera i uticaja na stvaralačke prakse umetnika koji su migrirali i bili u statusima azilanata.

Organizator: Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine
Program razmene i boravka SULUV

Projekat Link It, Mark It (Poveži, obeleži) realizuje se uz podršku Fondacije Novi Sad  – Evropska prestonica kulture, u okviru programskog luka Seobe, Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.

Igor Friedrich Petković

Igor Friedrich Petković

Moderator

Igor Fridrih Petković, (1976) konceptualni umetnik, vizuelni umetnik, autor, menadžer i istraživač u kulturi, rođen u Austrijskim Alpima 1976. godine, živi i radi u Centralnoj i Jugoističnoj Evropi; studirao slavistiku, kulturologiju i fotografiju u Gracu, Beogradu, Novom Sadu i Ljubljani. Učestvovao je na međunarodnim samostalnim i kolektivnim izložbama i realizovao međunarodne interdisciplinarne projekte i interkulturalne manifestacije. Dobitnik je Nagrade za istaknutog umetnika za 2015. godinu Kancelarije austrijske savezne vlade (Bundeskanzleramt, Austrija). Uvršten je u selekciju Ekološkog fotografa godine Kraljevskog geografskog društva u Londonu, 2013. godine. Osnivač je udruženja za umetnost, kulturu i nauku APORON21, :[ITSCH]: produkcije, NEW SAD PRODUCTION i ARTEBRE, i osnivački je član galerije „SCHAUMBAD – free Atelierhouse“ u Gracu. Nedavno je objavio knjigu fotografija Princip Franca Ferdinanda – zašto je zapravo počeo Prvi svetski rat (Das Franz Ferdinand Prinzip – Warum der Erste Weltkrieg wirklich begann) u izdanju Edition Lammerhuber. Petković se bavi različitim društveno i politički angažovanim, interkulturalnim umetničkim i kulturnim projektima i istraživanjima u transdisciplinarnim oblastima. U svom radu istražuje savremene umetničko-naučne ekspresivne mogućnosti, vizionarske životne stvarnosti, dionizijsko-apolonijske prostore događaja, fenomene popularne kulture Cajtgajsta (Zeitgeist), i istorijske i ikonografske uslove. Bavi se društveno relevantnim temama usmerenim na ispitivanje njihovog naučno-umetničkog i društvenog sadržaja da bih ih interpretirao kroz savremeno poimanje. Tako razvija umetničke (kontra)strategije na teme kao što su životna stvarnost i migracija, identiteti i interkulturalna razmena, alternativni društveni, ekonomski i politički procesi, kultura otvorenog sećanja, slobodno prenošenje znanja i fenomeni pop i supkulture. Njegova stilska sredstva su koreografisani artivizam, ikonografija i kolektivno sećanje, akcije gerilske umetnosti, mitski hiperrealizam, portreti umetnika i sublimirana kinematografija, gde su dati mediji i formati uvek proizvod stroge umetničke koncepcije. U svojim fotografskim radovima, filmovima, instalacijama koje osvajaju prostor, performansima, intervencijama, izložbenim projektima i sveobuhvatnim događajima, prepliće transdisciplinarne i multimedijalne pristupe nivoima saznanja koji se nalaze u pozadini stvaralaštva.

itsch.org
aporon21.org

Marjam Mohmadi  (Maryam Mohammadi)

Marjam Mohmadi (Maryam Mohammadi)

Autorka/Učesnica

Marjam Mohamadi je dokumentarna i umetnička fotografkinja (specijalizovana za insceniranu fotografiju). Predavala je na Teheranskom umetničkom univerzitetu nekoliko godina. Svoju doktorsku disertaciju je posvetila temi „Fotografija i feminizam“. Izlagala je na nezavnisnim i kolektivnim izložbama, a takođe je bila kustoskinja izložbi fotografije u različitim galerijama. Od 2009. godine živi u Gracu, Austrija, a 2013. je dobila Nagradu za umetnost grada Graca. U svom radu, istražuje kako društveno-politički, kulturni i religijski uslovi utiču na žene, migrante i manjine na ličnom i globalnom nivou.

maryammohammadi.at

Samson Ogiamien (Samson Ogiamien)

Samson Ogiamien (Samson Ogiamien)

Autor/Učesnik

Samson Ogiamien svoju umetnost vidi kao most između kultura i priliku za zbližavanje ljudi. Rođen je u Nigeriji, a u Gracu u Asutriji radi kao slobodni umetnik više godina. Posle školovanja iz oblasti umetnosti i dizajna, kao i građevine i obuke za varioca, vodio je vajarsku radionicu i došao u Austriju 2004. godine. Ovde je mladi umetnik pohađao dvogodišnje master studije vajarstva na umetničoj školi „Orweinschule Graz“, gde je diplomirao sa pohvalama na leto 2007. godine. Godine 2014. je dobio nagradu grada Graca kojom se promovišu istaknuti umetnici. Posle nastupa na međunarodnom festivalu uličnog i lutkarskog teatra, La Strada, pozvan je da učestvue na Bijenalu umetnosti u Kolombu, Šri Lanka. Ogiamenovi radovi se zasnivaju na tradicijama njegove domovine, a obično prikazuju ljudsku formu u polu-apstraktnom stilu, često uz upotrebu „savremenih“ materijala kao što su beton, čelik, lak, smola. Važno mu je da i ljudi koji su manje upoznati sa umetnošću mogu da razumeju njegove radove. Samson Ogiamien voli da pomaže ljudima da dožive i izraze sopstvenu kreativnost. Zbog toga, svoj talenat prenosi u radionicama. Samson Ogiamien vidi svoju umetnost kao most između kultura i priliku za zbližavanje ljudi.

ogiamien.at

Arif Kryeziu (Arif Kryeziu)

Arif Kryeziu (Arif Kryeziu)

Autor/Učesnik

Arif Krieziu je rođen u Suvoj Reci (Therandë) na Kosovu 1961. godine, a slikarstvo i scenografiju je studirao u Tirani (Albanija). Trenutno živi kao samostalni pisac i slikar u Gracu. U svojim romanima, Krieziu eksperimentiše sa različitim stilovima i žanrovima. Igravo kombinuje balkanski bluz, orijentalni šarm i zapadnjačku smelost u svojevrsni književni ćilim od 1001 čvora. Izuzetni narator koji ume da govori jezicima anđela. Ponekad tmuran, ponekad euforičan, ponekad nestašan, ponekad zapaljiv, ali uvek neodoljiv. U septembru 2016. godine, njegov roman „Jebena karma“ objavljen je u izdanju „SadWolf Verlag“.

Maviead Al Karam (Mawiead Al Karam)

Maviead Al Karam (Mawiead Al Karam)

Autor/Učesnik

Mawiead Al Karam je pre pet godina pobegao iz užasa Alepa/Sirija u Austriju. Ubrzo je naučio nemački i završio majstorske časove fotografije u Salcburgu. Kao diplomski projekat, napravio je izuzetan film „ICH!“ (JA) o sebi kao strancu u stranoj zemlji i kulturi. On predstavlja snažan i kritički glas mladih izbeglica, koji donosi njihove tragične priče straha, rata i smrti, u traganju za boljom budućnošću u ljubavi i poštovanju.

Zoe Guglielmi (Zoë Guglielmi)

Zoe Guglielmi (Zoë Guglielmi)

Autorka/Učesnica

Zoe Guglielmi je reprezentaciona slikarka rođena u Hrvatskoj koja je, sa šest godina, emigrirala u Austriju gde je studirala na Akademiji umetnosti u Beču kod Huberta Šmaliksa i Ameli Vulfen. Pošto putovanje igra značajnu ulogu u njenom životu kao i u umetničkom radu, Zoe je već živela u šest različitih država, a Grčku je odabrala kao trenutni dom, pošto joj je ova zemlja uvek bila veliki izvor inspiracije. Njene boje, oblici kao i mitovi i arhaični simboli oduvek su joj davali nadahnuće i inspirisali snolike elemente u njenim radovima. Čest motiv njenih radova su životinje, naročito ptice, koje su poznate kao proročanska bića, koja se smatraju prikazima ljudi kao apstraktnim vesnicima ili kao sredstvo za iskazivanje sopstvenih osećanja. One deluju kao semantički prevodioci psiholoških nijansi sa namerom da istaknu negativne strane i vizualizuju skrivene aspekta ljudske psihe.

zoe.guglielmi.cc

Treća onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Treća onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Učesnici: Igor Fridrih Petković, Selman Trtovac.
Moderatorka: Gordana Nonin

U petak 16. aprila 2021, u 19 časova emitovan je javni razgovor umetnika: Igora Fridrih Petkovića iz Graca i Selmana Trtovca iz Beograda. Moderatorka diskusije Gordana Nonin, novinarka i urednica.

Diskusije I / Sa fokusom na temu IZBRISAN, istraživani su i preispitivani društveni fenomeni 90-ih godina na prostorima jugozapadne Evrope i njihovi efekti na umetničke stvaralačke prakse. Aktivno učešće je podrazumevalo vođenje, moderaciju i predstavljanje dvoje umetnika, rođenih između 1960. do 1985. godine. Istraživanja se odnose na tematski kontekst i prostorne, medijske, društveno-političke i socijalne aspekte razumevanja ovog pitanja.

Koncept i tema projekta počivaju na terminu IZBRISAN, kojim se referiše na devedesete godine 20. veka i različite vidove diskriminacije kojima je država preko svojih institucija izlagala svoje civilno stanovništvo.
Kroz temu IZBRISAN naglašava se konkretni društveno-politički kontekst u kojem su tokom 90-ih profesionalno sazrevale generacije umetničkih stvaralaca, a njihova umetnička praksa vremenski i tematski poklapa se sa iskustvima i dešavanjima u pomenutom razdoblju i traje sve do danas.

Organizator: Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine
Program razmene i boravka SULUV

Projekat Link It, Mark It (Poveži, obeleži) realizuje se uz podršku Fondacije Novi Sad – Evropska prestonica kulture, u okviru programskog luka Seobe, Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.

Selman Trtovac

Selman Trtovac

Autor/Učesnik

Selman Trtovac (1970. Zadar) Od 1990. do 1993. godine je studirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. U vajarsku klasu Klausa Rinkea na Umetničkoj akademiji u Dizeldorfu prešao je 1993. godine, gdje je 1997. godine proglašen za majstora. Član IKG-a (Internacionalni umetnički gremijum) je postao 2003. godine. Pokretač Umetničkog centra Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“, gde je od 2008. do 2012. godine je uređivao likovni program. Idejni tvorac i suosnivač Nezavisne umjetničke asocijacije Treći Beograd, kasnije Perpetuummobile. Od 2012. radi u Gete institute u Beogradu. Doktorirao je 2012. godine na odseku za skulpturu Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Izlagao na mnogobrojnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a radovi mu sa nalaze u mnogim privatnim i javnim kolekcijama. Živi i radi u Beogradu.
Igor Friedrich Petković

Igor Friedrich Petković

Autor/Učesnik

Igor Fridrih Petković, (1976) konceptualni umetnik, vizuelni umetnik, autor, menadžer i istraživač u kulturi, rođen u Austrijskim Alpima 1976. godine, živi i radi u Centralnoj i Jugoističnoj Evropi; studirao slavistiku, kulturologiju i fotografiju u Gracu, Beogradu, Novom Sadu i Ljubljani. Učestvovao je na međunarodnim samostalnim i kolektivnim izložbama i realizovao međunarodne interdisciplinarne projekte i interkulturalne manifestacije. Dobitnik je Nagrade za istaknutog umetnika za 2015. godinu Kancelarije austrijske savezne vlade (Bundeskanzleramt, Austrija). Uvršten je u selekciju Ekološkog fotografa godine Kraljevskog geografskog društva u Londonu, 2013. godine. Osnivač je udruženja za umetnost, kulturu i nauku APORON21, :[ITSCH]: produkcije, NEW SAD PRODUCTION i ARTEBRE, i osnivački je član galerije „SCHAUMBAD – free Atelierhouse“ u Gracu. Nedavno je objavio knjigu fotografija Princip Franca Ferdinanda – zašto je zapravo počeo Prvi svetski rat (Das Franz Ferdinand Prinzip – Warum der Erste Weltkrieg wirklich begann) u izdanju Edition Lammerhuber. Petković se bavi različitim društveno i politički angažovanim, interkulturalnim umetničkim i kulturnim projektima i istraživanjima u transdisciplinarnim oblastima. U svom radu istražuje savremene umetničko-naučne ekspresivne mogućnosti, vizionarske životne stvarnosti, dionizijsko-apolonijske prostore događaja, fenomene popularne kulture Cajtgajsta (Zeitgeist), i istorijske i ikonografske uslove. Bavi se društveno relevantnim temama usmerenim na ispitivanje njihovog naučno-umetničkog i društvenog sadržaja da bih ih interpretirao kroz savremeno poimanje. Tako razvija umetničke (kontra)strategije na teme kao što su životna stvarnost i migracija, identiteti i interkulturalna razmena, alternativni društveni, ekonomski i politički procesi, kultura otvorenog sećanja, slobodno prenošenje znanja i fenomeni pop i supkulture. Njegova stilska sredstva su koreografisani artivizam, ikonografija i kolektivno sećanje, akcije gerilske umetnosti, mitski hiperrealizam, portreti umetnika i sublimirana kinematografija, gde su dati mediji i formati uvek proizvod stroge umetničke koncepcije. U svojim fotografskim radovima, filmovima, instalacijama koje osvajaju prostor, performansima, intervencijama, izložbenim projektima i sveobuhvatnim događajima, prepliće transdisciplinarne i multimedijalne pristupe nivoima saznanja koji se nalaze u pozadini stvaralaštva.
Gordana Nonin

Gordana Nonin

Moderatorka

Gordana Nonin (1963, Novi Sad) diplomirani je menadžer u medijima. Radi kao novinar-urednik dnevnog lista Danas i nedeljnika Novi magazin. Urednik je govornog programa i PR Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“, Novi Sad. Profesionalnu karijeru je počela kao organizacioni sekretar u Književnoj omladini Novog Sada gde je radila od 1986. do 1989. godine. Od 1989. godine radila je kao novinar u redakciji Programa 202 Radio Novog Sada, a zatim, od 1992. godine u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine gde je prvo radila kao novinar kulture, a potom je bila dugogodišnji urednik kulturne rubrike. Bila je osnivač, idejni tvorac i predsednik Društva građana „Horizonti“ od 1993. godine. Pored osnovne delatnosti zalaganja za mir, rada na uspostavljanju prekinutih kulturnih veza na teritoriji bivše Jugoslavije, kao jedna od delatnosti Društva, objavljena su i dva broja časopisa za komunikaciju kultura „Horizonti“ u kojima je bila osnivač i glavni i odgovorni urednik. Bila je novinar nezavisnog nedeljnika „Bulevar“ do 2002. godine, u kom je takođe pratila kulturnu scenu Vojvodine. Od osnivanja 2000. godine, prve tri godine postojanja RTV „Panonije“ bila je zamenik glavnog i odgovornog urednika i bila zadužena za profilisanje programa ove regionalne televizije. Tokom te tri godine bila je urednik emisije iz kulture „Art box“. Bila je i pomoćnik glavnog i odgovornog urednika časopisa za savremenu kulturu Vojvodine „Nova misao“ čiji je osnivač Izvršno veće AP Vojvodine. Uradila je više od sto intervjua sa najznačajnijim ličnostima iz kulturnog i društvenog života Srbije, regiona i sveta, a izbor njenih intervjua objavila je izdavačka kuća „Agora“ 2010. godine pod nazivom „Ljudi od reči“. Knjiga teksova i intervjua „Bez prašine“ objavljena je 2012. godine (NIP Dnevnik, Novi Sad). Dobitnica je Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvоdine za 2011. godinu.

Druga onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Druga onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Učesnici: Arjan Pregl, Danijel Babić.
Moderatorka: Bosiljka Zirojević Lečić

U petak 9. aprila 2021, u 19 časova emitovan je javni razgovor umetnika: Arjana Pregla iz Ljubljane i Danijela Babića iz Novog Sada. Moderatorka diskusije Bosiljka Zirojević Lečić, profesorka Akademije umetnosti Novi Sad.

Diskusije II / Sa fokusom na temu IZBRISAN, istraživani su i preispitivani društveni fenomeni 90-ih godina na prostorima jugozapadne Evrope i njihovi efekti na umetničke stvaralačke prakse. Aktivno učešće je podrazumevalo vođenje, moderaciju i predstavljanje dvoje umetnika, rođenih između 1960. do 1985. godine. Istraživanja se odnose na tematski kontekst i prostorne, medijske, društveno-političke i socijalne aspekte razumevanja ovog pitanja.

Koncept i tema projekta počivaju na terminu IZBRISAN, kojim se referiše na devedesete godine 20. veka i različite vidove diskriminacije kojima je država preko svojih institucija izlagala svoje civilno stanovništvo.
Kroz temu IZBRISAN naglašava se konkretni društveno-politički kontekst u kojem su tokom 90-ih profesionalno sazrevale generacije umetničkih stvaralaca, a njihova umetnička praksa vremenski i tematski poklapa se sa iskustvima i dešavanjima u pomenutom razdoblju i traje sve do danas.

Organizator: Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine
Program razmene i boravka SULUV

Projekat Link It, Mark It (Poveži, obeleži) realizuje se uz podršku Fondacije Novi Sad – Evropska prestonica kulture, u okviru programskog luka Seobe, Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.

Arjan Pregl

Arjan Pregl

Autor/Učesnik

Arjan Pregl, rođen 5. jula 1973. u Ljublјani. Godine 1998. diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Ljublјani pod mentorstvom profesorice Metke Krašovec i profesora Bojana Gorenca, a 2001. godine na istoj akademiji je magistrirao slikarstvo pod mentorstvom profesora Gorenca. Pohađao je završni semestar magistarskog studija slikarstva na IUP Indiana University of Pennsylvania (SAD). Potom je upisao master studije grafike i završio ih pod mentorstvom profesora Lojzeta Logarja 2004. godine. Nјegova dela nalaze se u raznim kolekcijama, uklјučujući Muzej savremene umetnosti Ljublјana MG + MSUM. Bavi se slikanjem, pisanjem i pedagoškim radom. Živi i radi u Ljublјani.
Danijel Babić

Danijel Babić

Autor/Učesnik

Danijel Babić, rođen 1967 godine u Gornjem Očaušu (BiH). Diplomirao na Višoj školi za likovne i primenjene umetnosti u Beogradu i Akademiji umetnosti u Novom Sadu (odsek Slikarstvo) 1995. godine. Učestvovao na većem broju kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik specijalne nagrade za slikarstvo na 6. međunarodnom bijenalu umetnosti minijature, Gornji Milanovac 2000. godine. Dobitnik je priznanja internet magazina za savremenu likovnu umetnost artmagazin.info za uspešno predstavljanje u 2003 godini, priznanja internet magazina za savremenu likovnu umetnost artmagazin.info za najbolju izložbu u 2011. godini za izložbu Re-creation, priređenu u Likovnom salonu Kulturnog centra Novog Sada.
Bosiljka Zirojević Lečić

Bosiljka Zirojević Lečić

Moderatorka

Bosiljka Zirojević Lečić, rođena 1971. godine u Novom Sadu. Diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 1994. godine, odsek Slikarstvo. Postdiplomske studije, odsek Slikarstvo, završila na istoj Akademiji 2000 godine. Član ULUV-a, ULUS-a i umetničke grupe Multiflex. Redovni profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, katedra za Slikarstvo. Koordinator više projekata u oblasti likovne umetnosti i edukacije, kao i inkluzivnog rada u okviru kreativnog izražavanja. Profesionalna orijentacija: slikarstvo, vajarstvo, multimedijalni projekti. Izlagala 20 puta samostalno (Novi Sad, Beograd, Apatin, Čačak, Zrenjanin, Temišvar, Ulm…) i učestvovala na preko 120 kolektivnih izložbi, u zemlji i inostranstvu (Novi Sad, Beograd, Gornji Milanovac… Poljska, Švedska, Italija, Kina, Nemačka, Japan, Velika Britanija, Švajcarska…). Dobitnik nekoliko nagrada za umetnički rad.

Prva onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Prva onlajn diskusija u okviru projekta Link It, Mark It

Učesnici: Vladimir Frelih, Dragan Matić.
Moderator: Vladimir Mitrović

U petak 18. decembra 2020, u 19 časova emitovan je javni razgovor umetnika: Dragana Matića, iz Novog Sada i Vladimira Freliha, iz Osijeka. Moderator diskusije Vladimir Mitrović, viši kustos MSUV.

Diskusije III / Sa fokusom na temu IZBRISAN, istraživani su i preispitivani društveni fenomeni 90-ih godina na prostorima jugozapadne Evrope i njihovi efekti na umetničke stvaralačke prakse. Aktivno učešće je podrazumevalo vođenje, moderaciju i predstavljanje dvoje umetnika, rođenih između 1960. do 1985. godine. Istraživanja se odnose na tematski kontekst i prostorne, medijske, društveno-političke i socijalne aspekte razumevanja ovog pitanja.

Koncept i tema projekta počivaju na terminu IZBRISAN, kojim se referiše na devedesete godine 20. veka i različite vidove diskriminacije kojima je država preko svojih institucija izlagala svoje civilno stanovništvo.
Kroz temu IZBRISAN naglašava se konkretni društveno-politički kontekst u kojem su tokom 90-ih profesionalno sazrevale generacije umetničkih stvaralaca, a njihova umetnička praksa vremenski i tematski poklapa se sa iskustvima i dešavanjima u pomenutom razdoblju i traje sve do danas.

Organizator: Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine
Program razmene i boravka SULUV

Projekat Link It, Mark It (Poveži, obeleži) realizuje se uz podršku Fondacije Novi Sad – Evropska prestonica kulture, u okviru programskog luka Seobe, Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.

Vladimir Frelih

Vladimir Frelih

Autor/Učesnik

Vladimir Frelih (1963. Osijek), dipolomirao je na Umetničkoj akademiji u Dizeldorfu (Kunstakademie Düsseldorf), gde je završio i master studije 2000. godine. U svom umetničkom radu često se bavi konceptom vizualizacije medijskih rubova kako digitalnih, tako i analogno materijalni medija i njihove međusobne komunikacije, prevodivosti ili kompatibilnosti. Krajnji produkt, umetnički rad, neretko je estetska, oblikovna nuspojava, bilo da se radi o videu, videoinstalaciji, fotografiji, vebu, računalnom programu ili objektu i slici u svim njenim varijacijama. Pojedinac, zajednica, društvo su neodvojivi elementi umetničkog i pedagoškog promišljanja. Kroz samostalne i skupne izložbe aktivno deluje na savremenoj domaćoj i stranoj umetničkoj sceni. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoj umetnički rad. Njegovi se radovi takođe nalaze u više javnih i privatnih zbirki i fondacija savremene umetnosti (Kunstmuseum Bonn, Stadt Düsseldorf, MSU Zagreb). Na Akademiji za umetnost i kulturu Osijek predaje predmete fotografiju, video i film i multimediju. Od 2011. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu kao gostujući profesor predaje savremenu umetničku praksu i metode umetničkog istraživanja.

Dragan Matić

Dragan Matić

Autor/Učesnik

Dragan Matić (1966. Bački Petrovac), diplomirao je slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 1991. godine. Magistrirao je slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 2000. godine. Zaposlen na Akademiji umetnosti u Novom Sadu kao redovni profesor. Njegov umetnički rad obuhvata medij slikarstva, ready-made, digitalnu fotografiju, video, performans, elektronski zvuk. Član je umetničkih grupa Multiflex i Happy Trash Production, dobio je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada za umetnički rad. Izlagao je samostalno i kolektivno na velikom broju izložbi u zemlji i inostransvu.

Vladimir Mitrović

Vladimir Mitrović

Moderator

Vladimir Mitrović (1964. Loznica) je diplomirao istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1989). Bio je urednik kulturne rublike vojvođanskog političko-kulturnog magazina Bulevar (1999-2002), izvršni urednik časopisa za arhitekturu i urbanizam DaNS (2003-2011) i v.d. direktora Muzeja Vojvodine (2008-2010). U Muzeju savremene umetnosti Vojvodine radi kao kustos od 2007. godine. Po opštem mišljenju jedan je od pionira izučavanja istorije arhitekture novijeg doba i posleratnog perioda na području Vojvodine. Bavi se i likovnom kritikom. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, nemački, mađarski, rumunski i francuski jezik. Autor je brojnih knjiga, izložbi, kataloga i dokumentarnih filmova iz oblasti istorije arhitekture XIX i XX veka u Vojvodini i Srbiji. Studije i stručne članke objavljivao je u domaćim i stranim stručnim časopisima, umetničkoj periodici, nedeljnoj i dnevnoj štampi. Član je ULPIDIV-a, međunarodnog udruženja za proučavanje moderne arhitekture Do. Co. Mo. Mo., i redovan saradnik Leksikona arhitekata Srbije i Srpskog biografskog rečnika. Dobitnik je nagrada Pavle Vasić i Ranko Radović.